Erdogan: Naš narod neće zaboraviti one koji su se suprotstavljali, kao ni one koji su aplaudirali pučistima
Predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan poručio je da narod te zemlje nije i da neće zaboraviti one koji su se čvrsto suprotstavili, kao i one koji su aplaudirali vojnom udaru i pučistima procesa poznatog kao "28. februar", javlja Anadolu Agency (AA).
Proces poznatiji kao "28. februar" u turskoj političkoj historiji je upisan kao "postmoderni vojni udar", a dogodio se na današnji dan prije 25 godina.
Erdogan se obratio učesnicima skupa koji je povodom 25. godišnjice tih događaja održan u Kulturnom centru "Ataturk", a kojeg je organizirala Fondacija "Sule Yuksel Sener".
On je na početku obraćanja odao počast bivšem turskom premijeru Necmettinu Erbakanu, piscu Muhsinu Yaziciogluu i drugim istaknutim ličnostima koje su se kroz historiju Turkiye borili za njen progres i čvrsto suprotstavljali vojnim udarima.
“Naš narod nikada nije zaboravio i nikada neće zaboraviti one koji su stajali uspravno naspram pučista u tim zlokobnim danima, kao ni one koji su aplaudirali puču i pučistima. Ovaj narod je osudio pučiste i one koji su podržavali državni udar, prvo na glasačkoj kutiji, a potom i u savjesti“, kazao je Erdogan.
Ističući kako su Turkiye i njeno rukovodstvo svjesni svih izazova i kako nezaustavljivo nastavljaju putem progresa i razvoja, Erdogan je kazao da su protagonisti nemilih događaja od prije 25 godina dobili zaslužene kazne.
“Oni koji zloupotrebljavaju volju nacije morali su prvi put u historiji da pred zakonom polažu račun za svoje zločine, kao i pred savjeću nacije. Turska demokratija sazrijevala je i politički establišment se oslobodio gorčine koja traje od 1960. godine“, kazao je Erdogan.
Proces "28. februar" je počeo nakon što je Vijeće nacionalne sigurnosti Turkiye 28. februara 1997. godine donijelo niz odluka koje se nerijetko nazivaju i postmodernim vojnim udarom na vladu tadašnjeg premijera Turkiye Necmettina Erbakana i tadašnje šefice turske diplomatije Tansu Ciller.
Memorandum vojnog vrha Turkiye usvojen 1997. godine rezultirao je uplitanjem vojske u izvršnu vlast i kolapsom vlade na čijem čelu je bio tadašnji premijer Erbakan.
Erbakan je prije ostavke primoran da potpiše set reformi koje su, između ostalog, uključivale zabranu pristupa javnim institucijama za pokrivene žene i zatvaranje vjerskih škola.
