1. HABERLER

  2. GLOBAL NEWS

  3. Turska: U maju počinju ispitivanja bušotina u plinskom polju Sakarya
Turska: U maju počinju ispitivanja bušotina u plinskom polju Sakarya

Turska: U maju počinju ispitivanja bušotina u plinskom polju Sakarya

Ministar energije i prirodnih resursa Republike Turske Fatih Donmez kazao je kako sondažni brod “Fatih” vrši sondažna istraživanja na lokaciji Amasra-1, sjeveroistočno od plinskog polja Sakarya

A+A-

Ekipe predano rade na terenu kako bi prva faza eksploatacije plina iz Crnog mora bila spremna do 2023. godine, a u toku su i aktivnosti u plinskom polju Sakarya. Sondažni brod 'Kanuni' vršit će testiranja bušotina Turkali-1, Turkali-2 i Tuna-1, koju je iskopao brod "Fatih". Testiranja bušotina poče će od bušotine Turkali-2 u maju ove godine, rekao je ministar energije i prirodnih resursa Republike Turske Fatih Donmez, javlja Anadolu Agency (AA).

Donmez je putem video-linka učestvovao na sastanku Vijeća nacionalnih tehnologija u naftnoj industriji (PEMT), na kojem je kazao kako nacionalna energetika neće moći biti razmatrana odvojeno od nacionalne tehnologije. Ministar je ukazao na značaj lokalizacije energetskih tehnologija.

”Ne možemo u potpunosti govoriti o energetskoj nezavisnosti tamo gdje su resursi domaći, a tehnologija strana. Lokalizacija energetskih tehnologija jedan je od najvažnijih uslova koji će omogućiti stabilnu i održivu energetsku sigurnost”, mišljenja je Donmez.

Dodao je kako je tokom pandemije koronavirusa dolazilo do određenih ograničenja na globalnom nivou kada je u pitanju energetski sektor, te da nisu mogli iz inostranstva dobiti opremu i osoblje, što je ukazalo na značaj domaće tehnologije.

Pojasnio je kako se slična situacija desila u Istočnom Mediteranu.

”Pokušaj da argumentima koji nisu u skladu s pravom budu prekinuta naša istraživanja i bušenja u Istočnom Mediteranu, doveo je do toga da imamo respektabilnu flotu u svijetu. Oni koji su nas pokušali satjerati u kut, ne samo da su omogućili da imamo flotu, istovremeno su osigurali da razvijemo brodove i tehnologiju koja će ih podići na viši nivo“, rekao je Donmez.

Dodao je kako su nakon otkrića u Crnom moru, pojedine zemlje poslale jasan poziv na istraživanja.

”Rekli smo da je naš prioritet trenutno prostor unutar granica. Zasad smo odbili prijedlog, ali će nam to u budućnosti otvoriti vrata u inostranstvu. Danas imamo mnoge kompanije koje vrše izvoz kada je u pitanju obnovljiva energija, štaviše, koje pružaju inženjerke i konsultantske usluge firmama u inostranstvu. Ovaj uspjeh želimo prenijeti i u sektor ugljikovodika”, rekao je Donmez.

Donmez je dodao kako je u okviru PEMT-a u skladu s domaćim mogućnostima proizvode opremu i materijal koji se koriste tokom bušenja.

Podsjetio je kako se podvodni robot ”Kasif“ i sistem za odlaganje sondažnog otpada na kopno bez kontakta s morem “Titiz”, proizvode u Turskoj.

Ministar je kazao kako je zahvaljujući tim aktivnostima povećan stepen domaće proizvodnje prvenstveno u operacijama u Crnom moru.

"Ekipe predano rade na terenu kako bi prva faza iskopavanja plina iz Crnog mora bila spremna do 2023. godine. U toku su i aktivnosti u plinskom polju Sakarya. Sondažni brod 'Kanuni' vršit će testiranja bušotina Turkali-1, Turkali 2 i Tuna-1, koju je iskopao brod 'Fatih'. Testiranja bušotina počet ćemo od bušotine Turkali-2. Planiramo da u maju počnemo testiranja“, rekao je Donmez.

Ministar je kazao i kako sondažni brod ”Fatih” vrši istraživanja na lokaciji Amasra-1, sjeveroistočno od plinskog polja Sakarya.

Plinsko polje nalazi se na dubini od 2100 metara ispod morskog dna u plinskom polju Sakarja, koje se nalazi oko 170 kilometara od obale Crnog mora.

“Svi naši ciljevi i aktivnosti su usmjereni ka ispunjavanju rokova i da plin iz Crnog mora našim građanima bude dostupan na 100. godišnjicu Republike“, rekao je Donmez.

Kazao je kako je u posljednje tri godine u skladu s mogućnostima u Turskoj, počela proizvodnja 93 tipa opreme.

”Ukupni budžet ove opreme koju smo lokalizirali dosegao je 186,5 miliona lira. Da nismo proizveli domaće ekvivalente opreme, inostranstvu bismo platili 263,5 miliona lira. Ušteda, odnosno iznos koji ostaje u našoj zemlji je oko 76 miliona lira“, rekao je Donmez.

Dodao je kako ta oprema radi ili jednako ili više u odnosu na ekvivalente u inostranstvu.

 

HABERE YORUM KAT